Olakšice za zapošljavanje stranaca koji se nastanjuju u Srbiji (tzv. novonastanjena lica)

U poreskom sistemu Republike Srbije postoje dve vrste olakšica na novonastanjena lica i to olakšica iz člana 15v Zakona o porezu na dohodak građana i olakšica koja je propisana Uredbom o kriterijumima za dodelu podsticaja poslodavcima koji zapošljavaju novonastanjena lica u Republici Srbiji.

Kada je reč o strancima koji se nastanjuju u Srbiji i žele da zasnuju radni odnos (tzv. novonastanjena lica) u poreskom sistemu Republike Srbije postoje dve olakšice za ova lica. Naime, uz ispunjenje propisanih uslova za ovu kategoriju fizičkih lica mogu se koristiti ili jedna ili druga olakšica:

  • olakšica iz člana 15v Zakona o porezu na dohodak građana i člana 15a Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (dalje: Zakon) ili
  • olakšica koja je propisana Uredbom o kriterijumima za dodelu podsticaja poslodavcima koji zapošljavaju novonastanjena lica u Republici Srbiji (dalje: Uredba).

Podsticaji koji su propisani Zakonima, ostvaruju se tako što osnovicu poreza i doprinosa na zarade za novonastanjenog obveznika čini osnovica umanjena za 70%.

Podsticaji koji su propisani Uredbom se isplaćuju u visini 70% obračunatog i uplaćenog poreza na zarade za jedno ili više zaposlenih novonastanjenih lica i 100% obračunatih i uplaćenih doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje, za isplate izvršene za zaposleno novonastanjeno lice u periodu od najviše 60 meseci, počev od 1. jula 2022. godine i zaključno sa 31. decembrom 2028. godine.

Dakle, osnovna razlika između dve olakšice je u tome što se kod prve olakšice na osnovu Zakona umanjuje osnovica za plaćanje poreza i doprinosa, tako da se olakšica ostvaruje u startu već prilikom plaćanja javnih prihoda u manjem iznosu. S druge strane, kod druge vrste olakšice na osnovu Uredbe u startu se plaćaju puni iznosi poreza i doprinosa, a kasnije se uz ispunjenje potrebnih uslova ostvaruje pravo na povraćaj određenog procenta poreza i doprinosa.

Za primenu ovih olakšica (po jednom ili po drugom osnovu) pored ostalih uslova (koji su obimni i koje uz pomoć stručnjaka treba sagledati u svakom konkretnom slučaju) potrebno je da ugovor o radu bude zaključen na neodređeno vreme.

Međutim, dilema je kako da se zaključi ugovor o radu na neodređeno vreme kada se radna dozvola dobija na određeno vreme. Preporuka je da se za potrebe zaključivanja ugovora o radu na neodređeno vreme, radi ostvarivanja prava na jednu od navedenih olakšica, u ugovoru o radu unese odredba koja treba da glasi: „Ugovor o radu se zaključuje na neodređeno vreme. Radni odnos se raskida po sili zakona ukoliko zaposlenom radna dozvola ne bude produžena.“

Na ovaj način je ispunjena odgovarajuća forma ugovora o radu na neodređeno vreme kao uslov za korišćenje jedne od navedenih olakšica, a u isto vreme naveden je raskidni uslov koji dovodi do prestanka radnog odnosa po sili zakona ukoliko zaposleni dođe u situaciju da više nema važeću radnu dozvolu.